Poliklinika Prima Medika

  • Laboratorijska dijagnostika

    laboratorijske
    analize

    Laboratorijska dijagnostika iz oblasti medicinske biohemije, mikrobiologije i histopatologije kao i konslutantske savetodavne usluge koje pokrivaju sve aspekte laboratorijskog istraživanja, uključujući tumačenje rezultata i savet za dalje odgovarajuće istraživanje

USLUGE

Priprema za laboratorijske analize

Pravilna priprema pacijenta pre uzorkovanja materijala je izuzetno značajna, jer od toga zavisi tačnost laboratorijskih rezultata.

Kako se pravilno pripremiti za venepunkciju (uzimanje krvi iz vene)?

Za većinu laboratorijskih analiza u laboratoriju je najbolje doći ujutru, na prazan stomak, 12 sati nakon poslednjeg obroka. Ovo je važno imati na umu, zato što uzimanje hrane nekoliko sati pred vađenje krvi dovodi po porasta koncentracije glukoze, holesterola, lipida, proteina, gvožđa i drugih metabolita i može uticati na verodostojnost nalaza. 

Ukoliko pijete neke lekove ( preparate gvožđa, vitamine, hormone), potrebno je nekoliko dana pre davanja krvi da prekinete terapiju.

Pre vađenja krvi izbegavajte velike fizičke napore, jer i to može uticati na rezultate analiza.

Ako je potrebno da odredite nivo prolaktina, kortizola , ACTH, kateholamina nakon dolaska u laboratoriju potrebno je da mirujete u periodu od 20-30 minuta. Ovo su i hormoni koji pokazuju izrazito dnevno variranje, te vreme i profil za vađenje krvi i njihovo određivanje treba da odredi sam lekar.

Za pacijente koji su na ORALNOJ ANTIKOAGULANTNOJ TERAPIJI preporučuje se vađenje krvi u jutarnjim časovima i da uobičajenu terapiju uzmu nakon vađenja krvi. Ovo važi i za pacijente koji boluju od neke hronične bolesti za koju redovno uzimaju terapiju.

Kako se pravilno pripremiti za određivanje nivoa holesterola, HDL, LDL i triglicerida

Određivanje nivoa holesterola, HDL, LDL i triglicerida u krvi. 24 sata pre uzorkovanja materijala nemojte konzumirati alkohol i jesti jako masne namirnice ( sirevi, slanina, mesne prerađevine), a veče pre uzorkovanja materijala nemojte ništa jesti. Nekoliko dana pre davanja krvi pijte dosta vode i koristite pretežno biljnu hranu.

Kako se pravilno pripremiti za određivanje gvožđa ( Fe) u krvi

Neke namirnice iz hrane bogate gvožđem, kao što je borovnica, aronija, kupina, mogu uticati na nivo gvožđa, pa je potrebno nekoliko dana pre uzimanja krvi da ih izbegavate. Ako primate injekcije gvožđa u mišić, venu, ili ukoliko pijete preparate gvožđa potrebno je da prekinete terapiju najmanje nedelju dana pre uzimanja krvi.

Kako se pravilno pripremiti za pravilno uzimanje mokraće za analizu

Za pregled urina i/ili urinokulture neophodno je uzeti prvi jutarnji urin (srednji mlaz) u sterilnu posudu i u najkraćem roku doneti ga u laboratoriju. Ukoliko ne možete brzo da stignete do laboratorije, urin se do dolaska u laboratoriju može držati u frižideru neko vreme.

Uputstvo za prikupljanje 24 satnog urina

Tokom ovih 24 h potrebno je da popijete 6 do 8 čaša vode (oko 1,5 L). Urin možete sakupljati u čiste plastične boce (najbolje od flaširane vode). Prvo jutro skupljanja mokraće, najpre kompletno ispraznite bešiku, ODBACITE taj urin i zabeležite vreme. Sakupljajte SVE uzorke urina tokom dana i noći u plastičnu bocu. Tačno 24 sata od početka sakupljanja, kompletno ispraznite bešiku i sav urin dodajte prethodnoj količini. Ovaj poslednji uzorak kompletira Vaš 24h urin. Nakon toga, od ukupne količine urina koju ste prethodnih 24 h skupljali, izdvojite jednu malu čašicu urina i samo to donesite.

Potrebno je da zapišete tačno koliko ml mokraće ste izmokrili u toku 24h prikupljanja urina. Za određivanje kalcijuma i fosfata u 24 satnom urinu, potrebno je da se najpre obratite laboratorijskom osoblju, kako biste dobili određeni stabilizator koji se sipa u posudu pre početka skupljanja urina.

Test opterećenja glukozom

Test opterećenja glukozom se izvodi u laboratoriji, u trajanju od 120-180 minuta (u zavisnosti od protokola koji je zahtevao Vaš lekar). Za vreme izvođenja samog testa pacijent treba da miruje i ne sme da jede. Par dana pre izvođenja testa pacijent treba da je na uravnoteženoj ishrani i ne bi trebalo da se izlaže većim fizičkim naporima. 

Trebalo bi prekinuti uzimanje pojedinih lekova koji utiču na metabolizam glukoze (npr. kortikosteroida), ali samo uz dogovor sa ordinirajućim lekarom.

Biohemija

Biohemijske analize predstavljaju pouzdanu metodu kojom se analizom krvi pacijenta može utvrditi opšte zdravstveno stanje, ali i pojedinačni faktori koji ukazuju na potencijalna stanja poput nekroze, trudnoće, oboljenja bubrega, jetre ili pankreasa, bolesti kostiju, i sličnog. 

Biohemijski procesi su pod direktnim uticajem endokrinog sistema, što znači da su predmet biohemijskih ispitivanja upravo hormoni koji se luče u organizmu, i to prvesntveno hormoni štitne žlezde, pankreasa i nadbubrežne žlezde.

Odstupanje od referentnih vrednosti ne mora nužno ukazati na ozbiljan zdravstveni problem, ali se pored drugih analiza, kao i anamneze i pregleda pacijenta od strane lekara, može izvesti zaključak da li kod pacijenta postoji potencijalno žarište koje označava početak određene bolesti. Ozbiljna klinička slika oboljenja podrazumeva da će nekoliko parametara biti ispod ili iznad referentnih vrednosti.

U cilju dobijanja pouzdanih rezultata biohemijskih analiza, potrebna je i adekvatna priprema pacijenta za uzimanje uzorka krvi. Pre davanja krvi na analizu, potrebno je da pacijent ne konzumira hranu najmanje 12 sati pre uzorkovanja, da ne konzumira duvanske proizvode nekoliko sati pre davanja krvi na analizu, kao ni alkoholne napitke. Pacijentima se preporučuje da uzorke za biohemisjke analize daju u jutarnjim časovima, idealno između 7 i 10 sati.

Biohemijske analize igraju presudnu ulogu u odabiru adekvatne terapije i njenom doziranju. Preporuke nalažu da se, u okviru preventivnih mera i očuvanja zdravlja, biohemijske analize obavljaju jednom godišnje.

Mikrobiologija

Mikrobiologija se bavi proučavanjem mikroorganizama – jednoćelijskih i višećelijskih – a pod njenim okriljem nalaze se mikologija, virusologija, bakteriologija i parazitologija. 

Mikrobiološke analize omogućavaju pouzdano otkrivanje uzročnika infekcija izazvanih gljivicama, bakterijama, virusima, protozoama i parazitima.

U okviru bakterioloških analiza, izolacijom bakterija iz različitih uzoraka (urin, feces, sputum, bris ili sekret) omogućena je identifikacija bakterija kao mogućih izazivača infekcije. Na ovaj način moguće je ispitati osjetljivost bakterija na različite antibiotike, što je veoma značajno u odabiru odgovarajuće terapije.

Virusološka ispitivanja se zasnivaju na dokazivanju prisustva antigena (delova samih virusa) u uzorku ili dokazivanju prisustva specifičnih antitela, koja se stvaraju u okviru imunog odgovora organizma na infekciju određenim virusom.

Parazitološke analize obuhvataju direktan parazitološki pregled uzorka (najčešće stolice-fecesa) i indirektne metode, kao što su imunodijagnostički testovi. Direktnim parazitološkim pregledom otkriva se prisustvo parazita, dok se indirektnim metodama otkriva prisustvo antitela stvorenih na određeni parazit u serumu pacijenta.

Mikološke analize se zasnivaju na izolovanju patogenih gljiva iz različitih bioloških materijala. Patogene gljive se mogu izolovati iz fecesa, urina, brisa, sputuma i skarifikata, dok se antitela na gljive mogu izolovati iz seruma pacijenta. U okviru ovih ispitivanja, vrši se kultivacija gljiva i mikroskopija koje spadaju u direktne metode, kao i enzimski testovi, koji spadaju u indirektne metode.

Za većinu mikrobioloških ispitivanja je potrebno obaviti posebnu pripremu pacijenta, pogotovo u slučaju terapije antibioticima. U tom slučaju, preporučuje se da se uzorak ne uzima najmanje 7 dana nakon završetka terapije.

Sve neophodne mikrobiološke analize možete obaviti u prostorijama poliklinike Prima Medika. Mikrobiološka dijagnostika koju pružaju naše laboratorije uključuju uzorkovanje i obradu uzorka uz izolovanje i identifikaciju uzročnika kao i interpretaciju rezultata i osetljivosti mikroorganizama na lekove.